Category Archives: Unintended pregnancies

Neplanirana trudnoća događa se u svim reproduktivnim fazama, a najčešće kod žena između 20 i 24 godine.1

U srednjim 20 – tim godinama za žene su prilično uobičajene promjene u odnosima i kontracepciji. Često se upotrebljavaju kondomi. Važno je istaknuti da te okolnosti neizbježno stavljaju žene navedene dobne skupine pod veći rizik od neplanirane trudnoće, unatoč odgovornim stavovima i pažljivom korištenju kontracepcije.

Graph-Parma3_HR

Reference

1. Finer L and Henshaw S. Perspectives on Sexual and Reproductive Health 2006; 38(2): 90-96.

Iako se neplanirana trudnoća češće događa u situacijama kada se ne koristi kontracepcija, dva ispitivanja potvrđuju da se neplanirana trudnoća događa i u slučajevima kada se kontracepcija koristila.1,2

Zapravo, više od 30 % neželjenih trudnoća dogodilo se kada su žene koristile vrlo učinkovite metode kontracepcije poput pilule ili intrauterinog uloška.1

Graph Parma2

Može se izračunati da je „prekinuta kontracepcija” neizostavan dio života žene jer pokušava spriječiti trudnoću od vremena kada ima približno 17 godina (srednja dob prvog spolnog odnosa) do 50. godine. Ako uzima pilulu, trebat će pravilno uzeti 8 000 tableta. Stoga nije neobično da te žene ponekad zaborave uzeti tabletu ili pritom naprave pogreške.

Reference

1. Bajos N et al. Hum Reprod.2003; 18(5) 994 – 9.

2. Wynn LL and Trussell J. Contraception 2008; 77: 1-5.
3. Nappi et al. Eu J  Contracep and Repr Health Care 19.2 (2014): 93-101.

U usporedbi s planiranim trudnoćama, neplanirane trudnoće mogu imati sljedeće učinke:

Mogući utjecaj na zdravlje, u usporedbi s namjeravanom trudnoćom

Žena

• Češća ponašanja koja povećavaju rizike za dijete, npr. pušenje i uporaba alkohola tijekom trudnoće1
• Kasnija predporođajna njega2
• Veći rizik od predporođajne i postoporođajne depresije1
• Izraženije promjene raspoloženja, npr. veća anksioznost 12 mjeseci nakon porođaja1
• Poremećaji u životu žene, propušteno školovanje, neostvarena karijera, stres i posljedice na njezin život2

Djeca

• Povećani rizik od slabih rezultata u školi ili zanemarivanje1
Mogući utjecaj na zdravlje, u usporedbi s namjeravanom trudnoćom.
• Kod majke mlađe od 17 godina djeca započinju školovanje s nedostacima u spoznaji, znanju i razvoju jezika (čak i gdje se uračunaju pozadinska svojstva)3
• Češća potreba psihijatrijskog liječenja (uključujući kliničko) u bilo kojem trenutku života (ovo ispitivanje pratilo je djecu do 35 godina)4

Odnosi

•Kod parova postoji niža razina pozitivne interakcije u 3, 12 i 24 mjesecu nakon rođenja djeteta1

 

Zamjetan je širi javnozdravstveni utjecaj neplanirane trudnoće na zdravstveni sustav i gospodarstvo.5

Ispitivanje provedeno u SAD – u pokazuje pozitivan učinak smanjivanja broja neplaniranih trudnoća na zdravlje i troškove skrbi:

„Osiguravanjem djelotvornih metoda kontracepcije pojedincima s nižim primanjima koji su imali ograničeni pristup tim uslugama na bilo kojem drugom mjestu, kalifornijski program planiranja obitelji spriječio je približno 205 000 neželjenih trudnoća, od čega u prosjeku 94 000 rođene djece i 79 000 pobačaja. Program je saveznoj, državnoj i lokalnoj vlasti uštedio preko 1,1 milijardu USD do 2 godine nakon trudnoće i 2,2 milijarde USD do 5 godina nakon trudnoće.”6          

trombonebackbottom

Reference
1. Grussu P et al. Birth 2005; 32(2): 107-114.
2. Committee on Unintended Pregnancy, Institute of Medicine and the National Academy of Science. Brown S and L Einsenberg, editors. The Best Intentions: Unintended Pregnancy and the Well-Being of Children and Families. ISBN 13 978-0309052306.
3. Terry-Humen E et al. Playing catch-up: How children born to teenage mothers fare. Available at: http://www.thenationalcampaign.org/resources/pdf/pubs/PlayingCatchUp.pdf. Accessed October 2013.
4. David HP. Health Matters 2006; 14(27): 181-190.
5. UNFPA State of world population 2012. Accessed at: http://www.unfpa.org/public/home/publications/pid/12511. October 2013.
6. Amaral G et al. Health Serv Res 2007; 42(5): 1960-80.

Neplanirana trudnoća posljedica je nezaštićenog spolnog odnosa. Nezaštićeni spolni odnos je uobičajena praksa.1

U velikoj europskoj anketi provedenoj na 7 000 spolno aktivnih žena, njih 30 % izjavilo je da je imalo nezaštićeni spolni odnos najmanje jednom u proteklih 12 mjeseci1

Takva učestalost nezaštićenih spolnih odnosa opažena je kod žena različite dobi, materijalnog statusa, stupnja obrazovanja i bračnog stanja.1

Nezaštićeni spolni odnos može se dogoditi čak i kada par svjesno želi izbjeći trudnoću

Nezaštićeni spolni odnos može se dogoditi kod parova koji ne koriste kontracepciju,1 uključujući izvlačenje penisa.2 Može se dogoditi i kada parovi svjesno pokušavaju spriječiti trudnoću, kao primjerice u sljedećim situacijama:

 

– nezgoda s kondomom1 (pucanje, spadanje, kasno stavljanje)

– greška s oralnom kontracepcijom (OK)1, npr. zaboravljena pilula

– privremen prekid korištenja redovitog kontracepcijskog sredstva1

– zaboravljena promjena flastera ili umetanja vaginalnog prstena1

 

Nezaštićeni spolni odnos može se dogoditi kao posljedica nasilja (silovanje).

Većina žena navodi da nema posebnih okolnosti koje bi mogle objasniti nekorištenje kontracepcije ili neuspjeh kontracepcije.1 Samo manji broj njih priznaje da su neki čimbenici utjecali na njihovo ponašanje koje je pospješilo neuspjeh kontracepcije.1

Ti čimbenici uključivali su novog partnera, prekid veze, putovanje, uticaj alkohola ili primjenu nove kontracepcijske metode.1

Reference
1. Nappi et al. Eu J  Contracep and Repr Health Care 19.2 (2014): 93-101.
2. Trussell J. Contraception 2011; 83: 397-404.

Neplanirane trudnoće posljedica su nezaštićenog spolnog odnosa pri kojem se ne planira imati dijete ili se ne želi imati više djece.

Procjenjuje se da 44 % trudnoća u Europi nije planirano.1

Ova statistika izgleda zapanjujuće. Međutim, tijekom većeg dijela svoje reproduktivne dobi žene vjerojatno nastoje izbjeći trudnoću. Razdoblje tijekom kojeg se trudnoća smatra nepoželjnom je dulje od razdoblja u kojem žena aktivno nastoji ostati trudna.

Dvije trećine neplaniranih trudnoća završava namjernim pobačajem, svaka četvrta rođenjem i približno 11 % spontanim pobačajem.1

Reference
1.Singh S et al. Stud Fam Plann 2010; 41: 241-50.